Vlasnici Velikog Školja tvrde da to ostrvo pripada BiH

Braća Tihomir i Josip Putica iz Neuma, vlasnici ostrva Veliki Školj, nemaju dilema kojoj državi pripadaju ostrvca u Malostonskom zalivu, koji bi, zajedno s vrhom poluostrva Klek, trebali pripasti Bosni i Hercegovini ukoliko Hrvatska u Saboru izvrši najavljenu ratifikaciju Sporazuma Tuđman-Izetbegović iz 1999. godine.

Ta ostrvca, kako za agenciju Anadolija (AA) kaže Tihomir Putica, svakako pripadaju BiH. U to nema dilema, kao što je nesporno da je njegova porodica vlasnik zemljišta na ostrvu Veliki Školj. ˝Ja posjedujem najnoviju dokumentaciju oko vlasništva nad otokom. Moja obitelj je, prema tim dokumentima, vlasnik Velikog Školja, koji ima 7.500 kvadrata. Mali Školj je previše mali i on je, zavisno od plime ili oseke, pod vodom, pa se vodi u kao morsko dobro, to jeste riječ je o državnom vlasništvu. Zemljišna dokumentacija za otoke se može dobiti u Neumu. Nema ništa, recimo, u Dubrovniku. To dovoljno govori. Naglašavam, u Općini Neum mogu dati sve podatke oko toga. Ako je sve u Neumu, koji je u BiH, onda ne znam kome pripadaju otoci, sigurno ne pripadaju Izraelu”, izjavio je Putica za AA.

Bh. pomorci i eksperti iz te oblasti tvrde da su Veliki i Mali Školj uvijek pripadali BiH, te da niko iz Hrvatske, pa ni Vladimir Šeks iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), ne može dokazati suprotno. Naime, kako je pojašnjeno AA, u drugoj polovini 1979. godine utvrđivana je oblast djelovanja Lučke kapetanije Neum. Tada su utvrđene i tačke na moru koje su u nadležnosti Lučke kapetanije, a samim tim i teritoriji BiH. Granica je išla sredinom Malostonskog zaliva, a pomenuta ostrva su se našli u onom dijelu koji pripada Bosni i Hercegovini. I to je nesporno. Zanimljivo je da su navedene geografske tačke objavljene i u Službenom listu SRBiH u prvoj polovici 1980. godine, i to u broju 10/80.

Istorijski gledano, vrh poluostrva Klek je Dubrovačka republika, zajedno sa Neumom, prodala Osmanskom carstvu oko 1760. godine i zapisi o tome, kako se vjeruje, još uvijek postoje u turskim arhivima. Istina, Dubrovčani su tada ostavili deseti dio nautičke milje ili oko 185 metara vrha poluostrva Klek kako bi mogli kontrolisati ulaz i izlaz brodova na Jadranskom moru. Cilj im je bio da stanovništvo Dubrovačke republike osiguraju od eventualnog širenja zaraznih bolesti. Međutim, 1974. godine je organizovano avionsko snimanje područja Neuma i okolice. Tada su predstavnici BiH i Hrvatske, odnosno tadašnje Jugoslavije, boravili u Istanbulu kako bi konsultovali arhive. Nakon toga, kako su AA potvrdili svjedoci tih događanja, Hrvatska je ustupila cio vrh poluostrva Klek BiH. Na taj način i vrh Kleka i Veliki i Mali Školj su postali dio avnojevskih granica SR BiH.

Stručnjaci tvrde da su Veliki i Mali Školj, te vrh Kleka, pomorski izuzetno bitni za BiH i da ne treba zavarati njihova mala površina. Njihovo pripajanje Hrvatskoj, smatraju pomorci, pričinilo bi velike neugodnosti BiH i njenom nastojanju da bude pomorska zemlja. Naime, BiH tada ne bi imala spojeno more u Malostonskom kanalu sa onim u Neumskom zalivu. Tako bi pomorci iz Neuma na putu do mora u Malostonskom zalivu morali prolaziti kroz hrvatske vode, što predstavlja diskontinuitet voda.

(TIP/Anadolija)