Žrtve seksualne torture: Konačno došlo vrijeme da sa sebe skinemo žig srama

Ratno silovanje je visoko na tabeli traumatskih iskustava i njegove žrtve, koje nose žig srama, stida i straha, najugroženija su grupa, rečeno je između ostalog, na današnjoj Osnivačkoj skupštini Udruženja za pomoć žrtvama i preživjelim seksualnog nasilja u ratu ˝Naš glas˝.

˝Naš glas se mora čuti˝

˝Mi, žrtve i preživjeli seksualne torture, zastupamo mišljenje da je konačno došlo vrijeme da skinemo sa sebe „žig srama” i da se naš glas mora čuti. Smatramo da jedino sveobuhvatan i kontinuiran pristup pružanja pomoći žrtvama i preživjelim te njihovim porodicama, može imati pozitivne i snažne efekte na naš život i stoga smo odlučili da osnujemo Udruženje putem čijih programa ćemo konačno biti u stanju da preuzmemo potpunu kontrolu nad svojim životom i tako udruženi i osnaženi da planiramo bolju i sigurniju budućnost za sebe i svoju djecu. U tom dijelu očekujemo i nadamo se saradnji i partnerstvu sa državnim institucijama, lokalnim organizacijama, međunarodnim institucijama i medijima˝, kazala je u svom obraćanju predsjednica Osnivačke skupštine Edina Karić iz Srebrenice, nastanjena u Tuzli, jedna od žrtava seksualnog nasilja u ratu i preživjelih, također i haški svjedok.

˝Dvije decenije nakon zločina počinjenih nad nama i našim porodicama, suočavamo se sa stigmom, zavjerom šutnje, otežanim pristupom zdravstvenim servisima, nedovoljnom psihološkom, socijalnom i pravnom pomoći, nedostatkom informativne podrške, nepostojanjem sistematiziranih programa fizičke, psihosocijalne i radne rehabilitacije i reintegracije za žrtve, sa sporošću pravde, socijalnom diskriminacijom, marginalizacijom i izolacijom˝, naglasila je Karić.

Rat ostavio dugoročne posljedice na sve aspekte života

Kazala je i da je masovnom destrukcijom i užasnim stradanjima civilnog stanovništva, rat na ovim prostorima ostavio dugoročne posljedice na sve aspekte života, uključujući migracije, siromaštvo, kao i teške posljedice na tjelesno i psihičko zdravlje ljudi. ˝Dugogodišnja neimaština i humanitarna kriza koje su uslijedile nakon prvog vala urgentne pomoći, donijele su potpuno nove izazove u životima svih nas. Oporavka žrtava i preživjelih seksualnog nasilja u ratu, kao ni razvijanja naših potencijala za život u miru, dostojan čovjeka, nema bez snažne socijalne podrške. Ona je u našem slučaju izostala˝, istakla je Karić.

Ovo Udruženje je otvoreno za sve žrtve i preživjele seksualnog nasilja u ratu, oba pola. Iz Udruženja naglašavaju da svaka šutnja sprečava aktivan društveni angažman i vodi izolaciji, a to nikako nije u interesu žrtava jer direktno podržava želje onih koji su krivci za bol da nikada ne dođe do masovnog suočavanja s nedavnom prošlošću.

BiH zakazala sa pružanjem pomoći

Podršku osnivanju Udruženja ˝Naš glas˝ dala je koordinatorica za ljudska prava pri švicarskoj organizaciji Trial Lejla Mamut-Abaspahić. ˝Smatramo da je jako bitno da se grupe koje su marginalizovane i ugrožene u društvu, međusobno organizuju jer to je prvi korak ka ostvarivanju njihovih prava. Mi smo na raspolaganju članicama i članovima Udruženja koji žele svoje slučajeve protiv države BiH na osnovu nerada određenih institucija dovesti na međunarodni nivo, da te slučajeve pripremimo, da pratimo njihov razvoj i na kraju da zagovaramo njihovu implementaciju˝, kazala je Mamut-Abaspahić.

Dodala je da BiH najviše `koči´ kada su u pitanju žrtve seksualnog nasilja već u samom krivičnom gonjenju počinilaca, ali i u drugim stvarima. ˝Tu je i pružanje psihološke pomoći, nedostaju sistemski programi u pružanju psihološke pomoći žrtvama prije i nakon svjedočenja, te njihovo psiho-terapeutsko praćenje kroz traumu. Nedostaje besplatna pravna pomoć i osiguranje reparacija˝, naglasila je Mamut-Abaspahić.

Ciljevi Udruženja prije svega su osnaživanje žrtava i preživjelih seksualnog nasilja u ratu kroz poboljšanje zdravstvenog, ekonomskog i psihosocijalnog statusa te unapređenje kvalitete života u saradnji sa državnim institucijama i lokalnim i međunarodnim institucijama i organizacijama, podizanje nivoa informisanosti žrtava i preživjelih seksualnog nasilja u ratu u dijelu koji se odnosi na legislative, zaštitu ljudskih i drugih prava žrtava i preživjelih seksualnog nasilja u ratu u saradnji sa institucijama/organizacijama/agencijama koje će nuditi edukativne i programe pravne pomoći.

Također i promocija i zaštita ljudskih prava te unapređenje drugih prava osoba koje su preživjele seksualno nasilje u ratu, kao i prava njihovih porodica, socijalno uključivanje žrtava i preživjelih seksualnog nasilja u ratu te smanjenje stigme i diskriminacije kroz stvaranje jednakih mogućnosti i prilika za sve, podizanje javne svijesti i senzibilizacija medija o značaju aktivnog učešća i podrške zajednice žrtvama i preživjelim seksualnog nasilja u ratu u procesu oporavka, partnerstvo i umrežavanje sa institucijama/organizacijama /udruženjima koje/i imaju slične ciljeve, te mnogi drugi ciljevi kojima je prioritet podrška žrtva seksualne torture.

(TIP/A.U.)