U Tuzlanskom kantonu preko 95.000 lica nezaposleno

U Američkom kutku u Tuzli u četvrtak je održan okrugli sto pod nazivom “Problematika zapošljavanja u Tuzlanskom kantonu i Sjeveroistočnoj BiH”. Okrugli stol je održan u sklopu projekta kojeg implementiraju US Alumni uz podršku Alumni Mini Grant Programa Ambasade SAD-a u BiH.

Učesnici na skupu bili su dr. Kadrija Hodzić profesor Ekonomskog fakulteta u Tuzli, dr. Midhat Glavić, Agribiznis portfolio menadžer Bosniafarma projekta u BiH, Šejla Suljagić, koordinator za treninge i edukaciju Mikrokreditne fondacije MI-BOSPO Tuzla, Adis Jašarević, glavni i odgovorni urednik portala TIP.ba, Emina Ahmetović, US Alumni regionalni koordinator.

Kako je rečeno na okruglom stolu, Strategija zapošljavanja Tuzlanskog kantona je usvojena za period 2009.-2013.godine, međutim gotovo ništa nije učinjeno po pitanju sprovođenja u djelo projekata nominovanih za implementaciju u okviru Strategije koji bi imali potencijal za očuvanje postojećih i kreiranje novih radnih mjesta.

Prema najnovijim podacima u Tuzlanskom kantonu je preko 95.000 lica nezaposleno, dok je taj broj u BiH oko 543.000. Profesor Kadrija Hodžić, stručnjak za ekonomsku politiku, privredni razvoj i socijalni položaj nezaposlenih govorio je o nezaposlenosti i poboljšanju performansi tržišta rada BiH sa akcentom na alarmantnost problema nezaposlenosti na području Tuzlanskog kantona.

On je istakao da je zakonodavstvo iz oblasti rada i zapošljavanja razdvojeno, te da je tržište rada strukturno neprilagođeno potrebama poslovnog sektora iz razloga zbog niske stope mobilnosti i fleksibilnosti radne snage, naslijeđene strukturne nezaposlenosti, suficitarnosti određenih zanimanja i neusklađenosti ponude i potražnje za radnom snagom.

“Kada je u pitanju segment zapošljavanja, 2008.godine imali smo najmanju nezaposlenost i to je bila najuspješnija godina u poslijeratnom razvoju. U BiH potrebno je mijenjati model ekonomskog razvoja, budući da on trenutno ne pridonosi povećanju radnih mjesta. Neophodno je sprovoditi aktivne mjere zapošljavanja. Tuzlanski kanton je “bure baruta”, društvo još uvijek nije svjesno problema koji je ekonomski, socijalni i politički u isto vrijeme. Neophodno je uticati na smanjenje javne potrošnje, a to je moguće samo uz velike uštede i samo ukoliko postignemo jaku socijalnu koheziju. Nažalost, u BiH je manjak socijalnog kapitala, a uz taj nedostatak ni društvo nije održivo”, istakao je Hodžić.

Kada je u pitanju smanjenje javne potrošnje, Hodžić je istakao da je neophodno raditi na vraćanju rasta javnih rashoda sa 50 poato u 2009. na nivo udjela u GDP prije 2006. (na manje od 40 posto), te postići racionalizaciju transfera privatnim licima, ograničiti menadžerske plaće i smanjiti budžetske materijalne troškove. Uporedo s tim, nužno je ciljano raditi na poboljšavanju statusa socijalno najugroženijih kategorija.

On je naveo da i općinski organi mogu kreirati sistem podsticaja vezanih za registrovanje novih ekonomskih subjekata, samostalno ili u saradnji sa drugim općinama podsticati infrastrukturu koja će učiniti snošljivim život u sekundarnim i tercijarnim centrima naseljenih mjesta, te formirati kompenzacioni fond iz kojeg će se kompenzirati troškovi povoljnih kamata na kredite koje banke odobravaju.

Na kraju svog izlaganja iznio je stav da je pomalo upitna sama statistika tržišta radne snage u smislu registrivane i anketne nezaposlenosti, da u BiH nema monetarnih poticaja za razvoj radnih mjesta, te je upozorio da i Međunarodna organizacija rada (ILO) ukazuje na crne prognoze i spor oporavak naprednih ekonomija, ne samo BiH.

O mogućnostima zapošljavanja u sektoru poljoprivrede u BiH govorio je de. Midhat Glavić iz Bosniafarma projekta. On je naveo konstataciju da “bez suverenosti hrane nema ni suverene države” te postavio pitanje: “Da li bh. vlasti jasno vide put za zaštitom domaće proizvodnje?”. U ovom sektoru postoje dispariteti u cijenama koje čak ni sami građani ne razumiju.

Govoreći o sektoru agrara u EU on je naveo da u Sloveniji poljoprivredni sektor zapošljava oko 82.000 ljudi, oko 536.000 ljudi u Njemačkoj, 92.000 ljudi u Latviji, a na nivou EU taj broj je preko 11 miliona. Glavić je istakao podatke vezane za uvoz i izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda iz BiH, akreditaciju bh. laboratorija u svjetlu pristupa Hrvatske u EU, standardima dobrih poljoprivrednih praksi u BiH, konceptu 3K u poljoprivredi: kvantitet, kvalitet i kontinuitet, te potcrtao da ” se sve može postići mudrim radom”.

Šejla Suljagić iz MKF MI-BOSPO Tuzla predstavila je projekat Mreža žena u biznisu, kojeg finansira USAID, a ima za cilj poboljšanje ekonomske situacije žena poduzetnica u BiH otvaranjem 24 Kluba žena u općinama u kojima MI-BOSPO ima terenske urede.

Projektom je ustanovljen i trening centar za osposobljavanje žena za efikasnije obavljanje poslovnih djelatnosti u smislu finansijske i poslovne edukacije i jačanja tržišnih veza, a nesumnjivo je da projekat značajno doprinosi angažovanju ženske radne snage na tržištu, te stimuliše obrazovanje ženske populacije kao potencijalne i aktivne radne snage.

Adis Jašarević, glavni i odgovorni urednik medijskog portala sa višegodišnjim iskustvom u nevladinom sektoru naglasio je da ne postoji politička spremnost u BiH da se riješava ovo pitanje: “Suočena sa teškim ekonomskim problemima Vlada TK je donijela odluku da se izradi Strategija zapošljavanja TK za period 2009.-2013.godina, ali na žalost nema inicijative za rješavanje preporuka iz ovog dokumenta. Tako na primjer, situacija u medijima je zaista deprimirajuća, dok je obrazovni sistem u BiH takav da doprinosi hiperprodukciji nekonkurentnih kadrova, te da su mladi ljudi suočeni sa situacijom da ne mogu pronaći posao po završetku studija. Nedostaje nam usklađivanje profila zanimanja sa potrebama privrede”.

Uprkos tome, on je ohrabrio buduće diplomce da investiraju u svoje znanje i iskustvo još u toku studija kroz internship programe, te da traže svoju šansu kroz neformalno obrazovanje i edukativne programe i treninge koji itekako mogu pomoći u profilisanju kompetentnih i odgovornih kadrova koji će se uspješno uključiti u tršište rada.

Na kraju skupa Emina Ahmetović je istakla činjenicu da postoji tendencija ulaganja u razvoj tzv. zelene ekonomije na evropskom i svjetskom nivou, posebno uz podršku nevladinog sektora i razvoja projekata iz oblasti socijalnog poduzetništva. Zagađivanje okoliša naprimjer nije samo posljedica zastarjelosti tehnologija koje se koriste u proizvodnom procesu, već i neodgovarajućeg održavanja uređaja od kojih zavisi uticaj na okoliš, a to je u domenu odgovornosti menadžmenta koji rukovodi firmama.

“Zelena ekonomija se posebno u skorije vrijeme razvija u mediteranskim zemljama, zemljama Bliskog Istoka i Magreba sa akcentom na energetski i građevinski sektor i organsku poljoprivredu. Oko pola miliona ljudi je zaposleno samo u reciklažnom sektoru na nivou EU-27 zemalja, a u SI BiH možemo tražiti šansu na ovom polju samom činjenicom da transpozicijom EU direktiva u domaće zakonodavstvo iz oblasti otpada postoje velike šanse za unapredjenje šemi recikliranja, te pravilne upotrebe ekonomskih sredstava u ovom domenu. Unapređenjem eko-inovacija otvaraju se perspektive za razvoj i ekonomski rast te zapošljavanje tehnologa, inžinjera, ekonomista i pravnika među ostalim zanimanjima”, naglasila je Ahmetović.

Implementatori projekta su prof.dr. Enes Osmančević, predsjednik Asocijacije US Alumni u BiH i Emina Ahmetović, regionalni koordinator, a ciljna grupa okruglog stola bila su nezaposlena lica registrovana kod nadležnih Službi za zapošljavanje, te studenti završnih godina tehničkih, prirodnih i društvenih fakulteta Univerziteta u Tuzli, kao i studenti sa područja Posavskog kantona i Bijeljine.

(TIP)