Tuzla: Različitosti nas čine bogatijim!

Manjinska prava, stav prema manjinama i način na kojem se u nekom društvu tretiraju svi oni koji ne spadaju u većinski kontekst, mjera je vrijednosti i demokratičnosti tog društva. Dobar primjer za ovu tvrdnju u BiH je općina Tuzla, koja se u uvijek uspjevala izdići iznad nacionalističkih podjela, mržnje drugih i drugačijih, na žalost posljednjih godina toliko karakterističnim za većinu gradova u BiH.

Priča u Tuzli je uvijek nadnacionalna

U svakom kritičnom momentu kojeg bilježi historija, građani Tuzle su razmišljali „sa zrnom soli˝. U Drugom svjetskom ratu, 2. oktobra 1943. godine, Tuzla je bila najveći oslobođeni grad u porobljenoj Europi. U posljednjem ratu kada je izvršena agresija na BiH, građani Tuzle nisu se nacionalno podijelili. Imali su misiju po kojoj se protiv povrede ljudskih prava najbolje braniti njihovom zaštitom, protiv mržnje ljubavlju, protiv nacionalizma antinacionalizmom, protiv fašizma antifašizmom i protiv podjela zajedničkim životom.

˝Tuzla je tradicionalno grad zajedničkog života. Kada se ujedine energije i kada vlada harmonija među razlikama onda to osjete svi. Mi se razvijamo brže nego drugih, imamo poštovanje svih drugih i svi nam zavide što smo takvi kakvi jesmo. U Tuzli imamo 25 posto mješovitih brakova i to ćete vidjeti i osjetiti u svakom društvu s kojim sjednete u Tuzli. Procjenjujemo ljude prema njihovim referencama, njihovom radu i zaslugama, mi se držimo principa jednakosti i jednakih šansi za sve˝, rekao je načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović i dodao:˝Nacionalizam je najveća opasnost, jer gdje se on pojavi tu se raspada sistem života ljudi, a taj sistem je jedinstvo različitosti. Stefan Zweig je rekao da je nacionalizam kuga za Europu. Ako među razlikama vlada harmonija onda je svima dobro, a ako zavlada disharmonija, onda nikome nije dobro. Mi se u skladu s tim i ponašamo i građani Tuzle to od nas i očekuju˝. Prema njegovim riječima tolerancija je uslov fizičkog opstanka i razvoja Tuzle, ali i cijele BiH. ˝Mržnja se ne može pobijediti mržnjom nego ljubavlju, mrak se ne može pobijediti mrakom nego svjetlom˝,napomenuo je Imamović.

˝Tuzla grad zajedničkog života˝

Općina Tuzla je jedna od rijetkih općina u BiH koja mnogo pažnje pridaje različitosti, multikulturalnosti i multietičnosti svojih građana. Da su manjinski narodi jako bitan segment razvoja Općine kao takve, i da doprinose boljitku lokalne zajednice i njenoj prepoznatljivosti kako u BiH, tako i van njenih granica, svjedoče i predstavnici udruženja manjinskih naroda iz Tuzle.

Udruženje italijana “”Rino Zandonai” ” Tuzla ima oko 300 članova, a djeluje u Tuzli od 1993. godine. Okuplja članove porodica italijanske nacionalne manjine, sa ciljem očuvanja i njegovanja jezika, kulture, tradicije i drugih vrijednosti koje su važne za Italijane na regiji Tuzle˝Tuzla ima određene specifičnosti po kojima se razlikuje od drugih sredina, kao što su npr. Sarajevo, Banja Luka, Mostar. U Tuzli je mnogo izraženiji taj osjećaj za toleranciju i jedinstvo različitosti. Mi smo s položajem nacionalnih manjina u Tuzli izuzetno zadovoljni i to na svakom koraku i pokazujemo˝, istakao je predsjednik Udruženja italijana “Rino Zandonai” Tihomir Knežićek.

˝Nikad nisam imala nikakvih problema, niti u ratu, a ni poslije kada je u pitanju moje nacionalno opredjeljenje. Možda je simptomatično što je moj maternji jezik ruski. Ja sam uvijek sa majkom, bratom i kćerkom govorila na ruskom, a to čak ni u ratu nije bio problem. Nikad nas niko nije ni poprijeko pogledao. Jevrejska Općina Tuzla trenutno broji 114 članova. Što se tiče nacionalnih manjina, tu pogotovo u Tuzli nema nikakvih problema˝, rekla je predsjednica Jevrejske Općine Tuzla Marina Rajner i dodala:˝ Kada pogledam kako se u nekim drugim sredinama odnose prema konstitutivnim narodima, smatram da je odnos prema nacionalnim manjinama super. Ja ne vidim i ne mislim da je bilo koja nacionalna manjina u Tuzli ugrožena˝.

Udruženje građana slovenačkog porijekla formirano je u Tuzli prije 17 godina i danas broji oko 1.550 članova. ˝Možemo reći da smo zadovoljni. Imamo podršku od Općine Tuzla, manje od Vlade Tuzlanskog kantona, a posebno smo zadovoljni odnosom načelnika Jasmina Imamovića. Udruženje je realizovalo više aktivnosti, a posebno smo ponosni na dopunsku školu slovenačkog jezika i kulutre koju finansira Vlada Slovenije. Imamo likovnu sekciju, a formirali smo i ženski pjevački zbor ˝Slovenćice˝ koji jako dobro radi˝, kazao je sekretar Udruženje građana slovenačkog porijekla Tuzla Branimir Souček.

Prava nacionalnih manjina i lokalne politike

Helsinški parlament građana Banja Luka nedavno je u Tuzli prezentirao publikaciju ˝Prava nacionalnih manjina i lokalne politike˝. Studija o primjeni standarda zaštite prava pripadnika nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji. Istraživanje je obuhvatilo analizu usklađenosti općinskih dokumenata sa međunarodnim i domaćim pravnim normama i standardima koji se odnose na zaštitu prava pripadnika nacionalnih manjina, a kako bi se utvrdio obim praktične primjene lokalnih politika u odnosu na saradnju i unapređenje položaja nacionalnih manjina. U BiH predmet analize bile su jedinice lokalne samouprave Tuzla, Banja Luka i Prijedor.

˝Fokus našeg projekta je da ispitamo koliko su lokalne politike i opštinske administracije usklađene sa važećim standardima po pitanju zaštite prava pripadnika nacionalnih manjina. Ova publikacija upravo je rezultat našeg šestomjesečnog istraživanja. Kada su u pitanju rezultati našeg istraživanja u generalno nacionalne manjine su zadovoljne saradnjom, ali uvijek postoji i problemi koji bi se trebali rješavati. Upravo rezultati analize koji su predstavljeni u studiji mogli bi poslužiti za poboljšanje lokalnih politika prema nacionalnim manjinama˝, rekla je u ime Helsinškog parlamenta građana Banja Luka Maja Kremenović.

Prema riječima predsjednika Udruženja Roma ˝Euro Rom˝ Tuzla Nedžada Jusića Romi na području Općine Tuzla deklarativno imaju prava, međutim u suštini oni ih teško ostvaruju.˝Najveći problem imamo sa ostvarivanjem prava na zapošljavanje u javnim ustanovama i preduzećima. Tu Roma nema, ili ih ima izuzetno malo˝, istakao je Jusić.

˝I mimo zakonskih mogućnosti i ovlaštenja mi pronalazimo prostora da reagujemo. Uvažujemo njihova mišljenja, probleme koje nam delegiraju. Nepošteno bi bilo da kažem da možemo svim nacionalnim manjinama koje su zastupljene na našem prostoru govoriti isto, ni finansijski, obrazovno, ni kada je u pitanju zaposlenost. Kada to govorim jasno vam je da mislim na Rome. Najveći ih je broj na našim prostorima, imamo najbolje kontakte i komunikaciju s njima, ali kada njih pitate oni će vam reći s razlogom da su nezadovoljni, jer još uvijek je prilično veliko siromaštvo, stambena nezbrinutost, nedovoljna uključenost u obrazovanje, zdravstvo i sl. Mi sve ove oblasti koje podrazumijevaju akcione planove i strategije po normama implementiramo u granicama svojih mogućnosti, iako nismo direktno zakonski nadležni za njih˝,izjavila je šefica Odjeljenja za socijalna pitanja Općine Tuzla Ernesa Mešić.

Predstavljena publikacija će poslužiti kao osnova za seriju lokalnih i regionalnih radionica koje će se realizovati 2010., i 2011. godine, a na kojima će se nastojati dati jasne smjernice za poboljšanje lokalnih politika, a u cilju efektnije i dosljedne primjene zakona koji štite prava nacionalnih manjina i koji mogu poboljšati njihov položaj u društvu.

Vukadinović: ˝Tuzla je ono što zapravo treba da bude Bosna i Hercegovina˝

Prema mišljenju sociologa prof.dr. Srđana Vukadinovića  Tuzla je kroz historiju, a naročito u posljednih dvadesetak godina kada je došlo do dekonstrukcije bh. društva, jedna prepoznatljiva sredina po svom stepenu tolerancije, multietičnosti i interetičnosti između različitih naroda i kultura. ˝Tuzla je bila i jeste ono što zapravo treba da bude Bosna i Hercegovina. Mi danas puno pričamo o multikulturalnosti i multietičnosti, a malo to živimo. A Tuzla je upravo paradigma konkretnog života različitih nacionalih grupacija, i to ne samo tri konstitutivnih naroda, nego i manjina˝, rekao je sociolog prof.dr Srđan Vzukadinović i napomenuo:˝Jedna od osnovnih civilizacijskih i kulturoloških vrijednosti je upravo tolerancija i različitost. Tuzla je pokazala da taj sistem vrijednosti itekako dobro funkcioniše, i nije to priča koja se samo plasira za javnost ili međunarodnu zajednicu, nego je to zapravo jedan konkretan život u Tuzli. Tuzla se na sreću otrgla od općeg koncepta nacionalističkih stranaka i uspjela je da sačuva i multietnički interetički sklad i jednu uvažavajuću toleranciju među svim nacionalnim i narodnosnim grupacijama˝.

Ako manjinske zajednice shvatimo kao zajednice na razini svijesti, onda je svako, ovisno o okolnostima, manjina. Stoga stalno i iznova treba naglašavati kako se položajem manjine ocjenjuje zrelost većine i mjera je vrijednosti i demokratičnosti tog društva.

(TIP/A.J.)