Depersija može dovesti do senilnosti

Upala moždanog tkiva koja se dogodi kada je osoba depresivna moguće doprinosi razvoju senilnosti.Epidemiološka istraživanja govore da tri do četiri posto populacije boluje od težih, a dva posto od blažih oblika depresije, s time da su u većoj mjeri pogođene žene.

Senilnost često prati depresiju, tvrde američki istraživači koji nisu sigurni zašto ovakva poveznica postoji, no vjeruju kako su moguće posrijedi upala u mozgu, djelovanje određenih proteina i faktori životnog stila. Istraživači Sveučilišta u Massachusettsu u svoj su rad uključili hiljadu osoba prosječno starih 79 godina, a nitko nije patio od senilnosti na početku studije. Ukupno je 13 posto ispitanika (njih 125) klasificirano kao depresivno.

Na kraju 17-godišnjeg istraživanja, 164 ispitanika su razvila senilnost, od kojih je 136-ero dijagnosticirana Alzheimerova bolest. Gotovo 22 posto depresivnih ispitanika razvilo je demenciju u odnosu na 16,6 posto osoba koje nisu bile depresivne, a postale su senilne. Tačnije, depresivne osobe bile su 30 posto sklonije razvijanju senilnosti.

Čak i kada su istraživači uzeli u obzir dob, spol, obrazovanje ili prisutnost defektivnog APOE gena koji je poznat po tome što povećava rizik od Alzheimerove bolesti, rezultati istraživanja objavljenog u stručnom časopisu Neurology ostali su isti. “Dok nije sigurno uzrokuje li depresija senilnost, postoje mnogi načini na koje ona može uticati na rizik demencije. Upala moždanog tkiva koja nastane kada je osoba depresivna moguće doprinosi senilnosti; određeni proteini u mozgu koji pojačavaju depresiju možda također povisuju rizik razvijanja demencija, a uz to, nekoliko faktora stila života povezanih s dugoročnom depresijom, poput prehrane i količine tjelovježbe te socijalne interakcije možda isto utječu na razvoj senilnosti”, objasnila je dr. Jane Saczynski, voditeljica istraživanja.

(TIP/Ordinacija.hr/Foto:Ilustracija)