Čitanje kao fitnes za mozak

Još 1989. godine Hall je utvrdio, uz pomoć opsežne ankete među studentima, da je glavna briga modernih studenata vještina čitanja. Slično je i sa profesionalcima koji moraju pratiti savremene trendove svoje profesije. Vrhunski doktori medicine moraju pročitati blizu 100.000 stranica teksta godišnje kako bi ostali u vrhu svoje profesije. U sadašnje doba brzih promjena, ograničenog rječnika i vrlo kratkog, sažetog govornog (ili pisanog) izraza, nije ni čudno zašto se mnogi susreću sa problemima razumijevanja pri čitanju stručne ili naučne literature (tehničke, medicinske, pravne…) Zašto je to tako? Loše razumijevanje smanjuje našu zainteresovanost, time i motivaciju - što rezultira slabim rezultatom, a to je premalo zapamćenog teksta.

Zašto težimo skraćivanju komunikacije u današnje doba? Vjerovatno zato što na raspolaganju imamo ograničenu količinu vremena a mnogo stvari koje moramo ili želimo uraditi. Druge osobe opet, imaju mnogo inetersovanja i obaveza, a dan im je prekratak za sve. Bilo da se radi o prvima, drugima ili grupi koja ima slične probleme, lako je složiti se sa činjenicom da se nameće potreba razvijanja ličnog rječnika, povećavanjem i obogaćivanjem fonda riječi koje imamo u njemu. Kako pokazuju istraživanja, ovo bi nam moglo uvelike pomoći u ubrzavanju čitanja a tekstove koje dobro razumijemo - bolje pamtimo. Iz iskustva znamo da oni koji puno čitaju, čine to mnogo brže nego oni koji rjeđe čitaju. Oni obično imaju veći fond riječi, koji im pomaže boljem razumijevanju. Ono što bolje razumijemo - duže pamtimo. Postoji direktna veza između količine pročitanog i boljeg razumijevanja nekog teksta koji još nismo pročitali. To znamo intuitivno a naučna istraživanja su potvrdila sve navedeno. Istraživanja koja su na polju brzine čitanja i broja riječi koje možemo obuhvatiti jednim pogledom, fiksacijom, radili Berliner i Casanova 1988. godine, sugerišu zaključak da povećanje brzine čitanja dovodi do poboljšanja razumijevanja a samim tim i pamćenja pročitanog. Kao rezultat istraživanja oni preporučuju aktivnosti (vježbe) koje potpomažu poboljšanje i ubrzavanje čitanja.

Nas prije svega zanima praktična korist svega u što ulažemo svoje vrijeme. Direktna korist koju imamo od bržeg razumijevanja je da možemo primjeniti novo znanje za savladavanje nekog zadatka, bilo da se radi o polaganju ispita, postizanju boljih ocjena ili poslu koji moramo obaviti na vrijeme i najbolji mogući način. U savremenim tečajevima (seminarima) brzog čitanja se koriste provjerena naučna saznanja da bi se uz pomoć vježbi i uputstava, na praktičan način polaznici osposobili za čitanje koje je daleko prirodnije i prihvatljivije našem mozgu nego klasično čitanje. Zvuči kao magija? Prava magija se dešava u našem mozgu! Stoga napomenimo da je Dorwalt 1989. godine demonstrirao da čak i odrasli bolje uče kada se zabavljaju. Aktivnosti koje pružaju zabavu, uživanje i praktične su, imaju mnogo veći uticaj na učenje odraslih i daju izuzetne rezultate.

Ukoliko se pod vodstvom instruktora podvrgnemo svojevrsnom mentalnom treningu, ustanovićemo da počinjemo „čitati mozgom”. Nasuprot čitanja glasom koje je zbog problema sub-vokalizacije osnovna smetnja postizanju velikih brzina čitanja teksta. Pored rješavanja problema slabe koncentracije i vraćanja na već pročitano, tokom seminara brzog čitanja se rade vježbe koje proširuju vidno polje i omogućavaju nam da jednim pogledom obuhvatimo više riječi odjednom. Pored ovih vježbi izvode se i vježbe koje nam vraćaju sposobnosti fotografske memorije. Daljim napretkom se postiže čitanje sve većih dijelova teksta, pri čemu se značenje „sklapa” u mozgu i na taj način se postižu izuzetno velike brzine čitanja. Kombinacijom optimalnog kretanja pogleda preko teksta i sposobnosti mozga da sklapa cjelinu od ponuđenih dijelova (geštalt), aktiviramo puni potencijal mozga. Više o ovim tehnikama i koristima koje donosi brzo čitanje možete naći na Internet stranicama www.seminari.imix.ba. Jedan ovakav seminar se održava u Tuzli 27. i 28. februara.

Zaključak je da čitanje velike količine teksta djeluje povoljno na aktiviranje i iskorištavanje kapaciteta našeg mozga. Klasičnim - lineranim čitanjem, treba nam previše vremena za postizanje ovih efekata. Upotrebom tehnika brzog čitanja za znatno kraće vrijeme postižemo bolje razumijevanje i pamćenje pročitanog teksta. Neke od direktnih koristi brzog čitanja su: povećano zanimanje za tekst, manje napora, odmornije oči, više pročitanog teksta, ušteda vremena, bolja koncentracija, bolje pamćenje teksta, povećana motivacija zbog boljih rezultata, bolje razumijevanje teksta i prilagođavanje brzine vrsti teksta. Mozak je kao i svaki drugi mišić u tijelu, što ga češće koristimo to bolje funkcioniše i razvija se. Efikasno i brzo čitanje može odlično poslužiti kao vrhunski fitnes za mozak.

(TIP)